Alkohol je vrlo kaloričan (oko 7 kcal na 1gram čistog alkohola), dok je njegova hranljiva vrijednost nula. Sadrži 0 proteina, 0 masti, ugljenih hidrata - 0, pa da li je moguće ugojiti se od alkohola?
U Švajcarskoj je 1992. godine sprovedeno istraživanje kojim se ispitivao uticaj alkohola na ukupnu brzinu metabolizma, uključujući skladištenje masti.
Za eksperiment je odabrano 8 muškaraca koji nisu pušili, vodili su aktivan način života, nijesu blii gojazni. Za vreme eksperimenata, bili su smješteni u komore za kalorimetar i posmatrano je dejstvo etanola na organizam sa aspekta metaboličkih procesa. U razne dane su izučavali razne dijete:
Posle eksperimenta ispostavilo se da alkohol potiskuje oksidaciju masti. Oba dana (kada je zamijenjen dio kalorija alkohola, a kada je kaloričnost povećana zbog alkohola) suzbijana je oksidacija, bez velike razlike između "alkodana". Na taj način čak i pri "malom" alkoholnom opjanjenju u organizmu se zaustavlja procese razgradnje masti. Snažni uticaj alkohola na oksidaciju ugljenih hidrata i proteina nije otkriven, ali:
Pijenje alkohola povećava potrošnju energije. Tokom "alkodana" potrošnja energije ispitanika povećana je u poređenju sa kontrolnim danom. Organizam nastoji da maksimizira brzo "sagori" primljene kalorije, da se oslobodi od alkohola.
Pijenje alkohola dugoročno umjesto druge hrane dovodi do gubitka težine. Organizam nije u stanju da skladišti kalorije iz alkohola, samim tim nastoji da ih se što prije oslobodi. Za oksidaciju i uklanjanje etanola iz organizma, potroši se oko 50% njegovih kalorija. U isto vreme alkohol je faktor rizika za gojaznost, jer zaustavlja procese sagorijevanja masti, shodno tome pospješuje akumulaciju masti.
